0:11 za Beograd

beograd naslovna

Pitaju me zašto volim Beograd. Šta to ima što drugi gradovi nemaju? Ja zapravo nemam potrebu da ga poredim sa drugim gradovima. U Beogradu sam naučila da govorim, pišem, hodam, plivam i vozim bicikl. To je dovoljno da bude najvažniji grad u mom životu. Ali kada bih morala da kažem zašto mu se radujem pri povratku sa svakog putovanja, onda bih navela sledećih jedanaest razloga.

1) PEKARE

I dalje verujem da hrana nigde ne može tako divno da zamiriše kao rano ujutru oko beogradskih pekara. Nijedna palačinka, turski kebab, grčki giros, francuski kroasan, ni italijanska pancerota ne mogu da zamene burek sa jogurtom! Kuvani đevrek probala sam pre više od dve decenije u tadašnjem Bulevaru Revolucije. Ime ulice je promenjeno, ali me miris prepečenog susama i ukus vrućeg đevreka podsete kako sam se radovala svakoj šetnji Bulevarom.

2) PROSLAVE SPORTSKIH POBEDA

Beograd zna da nagradi pobednike! Neverovatnom brzinom stvori euforiju zbog svakog uspeha naših sportista. Bila sam na dočeku košarkaške reprezentacije Španije u Madridu, nakon Evropskog prvenstva 2011. Oko pet hiljada ljudi skupilo se na jednom od centralnih trgova. Sve je ličilo na Beogradski doček: sportisti su došli autobusom, pozdravili publiku, svi zajedno skandirali i pevali, ali nije bilo one radosti i uzbuđenja koje sam toliko puta osetila u Beogradu.

beograd kosancicev venac

3) PIJACE

Volim pijace u svakom gradu, rado ih tražim i obilazim, ali nigde nisam videla tako divne smežurane ruke kao kod srpskih seljaka. Kako da budem ravnodušna na topli pogled bake koja mi dodaje još jednu jabuku da porastem, tek onako, ili za sreću?

4) ZANATSKE RADNJE

Za mene su zanatske radnje (obućarske, krojačke, tašnerske, bombondžijske…) pravi arheološki ostaci, retki preživeli predstavnici Beograda iz prošlog i pretprošlog veka. Poneka je opstala u Bulevaru Kralja Aleksandra, Vojvode Stepe, na Dorćolu ili periferiji grada gde komšije svrate da se požale na nove cipele lošeg kvaliteta, da preprave pantalone iz prošle sezone, ili da poprave omiljenu tašnu. To su dragocena mesta, vraćaju nas u vremena kada je znanje bilo u rukama, a ne u lap-topu.

5) KAFANE

Stare kafane nisu preživele tranziciju, ali jesu urbane legende koje novim generacijama prenose duh nekog starog Beograda za kojim žele i oni koji ga nisu videli. Nove kafane su nikle kao pečurke, ali im nije dovoljna muzika i karirani stolnjaci da bi opravdale svoje ime. Zato je tu Skadarlija, da nas makar na kratko odvede u (ne)slavnu prošlost beogradskih boema koji su u kafanama stvarali stihove, romane, skicirali slike i stvarali ideje kojima se danas ponosimo.

beogradske kafane skadarilja

6) KAMIONI PUNI POVRĆA

U avgustu su puni lubenica, u septembru krompira, u oktobru kupusa… To je Beograd koji je i dalje na granici metropole i provincije, spoj koji daje Beogradu neki poseban šarm.

7) KALEMEGDAN

Nema Beograđana ni Beograđanke koji bi ga izostavio sa ove liste. Svi se njime ponosimo verujući da je velelepni pogled na ušće Save i Dunava i Ratno ostrvo naša “privilegija”. Na Kalemegdanu je cela naša istorija. Toliko ostataka iz raznih perioda i pod različitim uticajima da je strancima teško objasniti koliko nam znači ta tvrđava u parku ili park u tvrđavi, gde se nalaze i zoološki vrt, opservatorija, umetnički paviljon, košarkaški i teniski tereni. Ko bi razumeo taj spoj, osim nas!?

beograd kalemegdan

8) OTVORENI TRŽNI CENTAR ili BUVLJAK

Jedna od tekovina devedesetih, mesto na kome se pije, jede, kupuje, sve usput i uz muziku sa razglasa. U suštini, isto što i u šoping molovima. Ali na buvljaku se cenjkate, dogovarate, pregovarate sa prodavcima, znojite od vrućine, cvokoćete od hladnoće ili sklanjate od vetra. A ponuda je nekad bila i više nego šarena: mađarske salame i sirevi, turski veš i garderoba, domaće metle, alat – sve za kuću i okućnicu. Tamo smo porodično išli u nabavku jer je svako imao je svoj omiljeni deo Buvljaka, pa smo morali da na početku svake kupovine odredimo mesto sastanka pred polazak kući, i to bez mobilnog telefona.

9) NAZIVI DELOVA GRADA

Dorćol, Karaburma, Voždovac, Zvezdara, Konjarnik, Palilula, Mirijevo… Svaki čuva neku čudnu priču. A tek sedam brda: Lekino, Labudovo, Banovo, Kanarevo, Julino, Petlovo i Topčidersko. Dok je ime Beograda toliko lako za izgovor na svim jezicima, nazivi delova grada su prava noćna mora za strance.

beograd kalemegdan pogled na savu

10) MENJAŽA SLIČICA KOD TERAZIJSKE ČESME

Ovaj običaj mnogo govori o sposobnosti Beograđana da od jednostavnih stvari prave velike događaje. Koliko generacija se tu okupi oko iste strasti! Dedovi, očevi, sinovi, po kiši, snegu i suncu, uvek na istom mestu u isto vreme u sezoni skupljanja sličica.

11) PROLEĆE

Možda ćete reći da je svaki grad najlepši u proleće, ali meni je Beograd tada zaista poseban. Posle duge zime, snegova i košave Beograđani jedva dočekaju da ih ogreje sunce na keju, Adi ili u baštama kafića. Onda dođe i vreme za maraton kada se u Beogradu okupi ceo svet da potrči u novu sezonu sunčanja na rekama i asfaltu.

Lista se ovde ne završava. Razmislite zašto biste vi dali svoj poen u korist Beograda i napišite u komentaru. Hajde da ih bude 111!

Autor fotografija: Marko Stojanović

Podeli ovaj tekst:

Slični tekstovi