Oplenac – kraljevski odmor, istorija i vino

Oplenac je jedinstven spoj kraljevske istorije, šumadijskog gostoprimstva i prelepe prirode. Idealan je za vikend putovanje, na samo oko sat vremena kolima od Beograda.

Mislim da je nepravedno zapostavljen u odnosu na druge destinacije za odmor u Srbiji pa mi je posebno stalo da vam u ovom tekstu prenesem svoje utiske i najvažnije iz istorije Oplenca.

Moje putovanje trajalo je jedva dva dana, ali ja sam se vratila puna utisaka! Putovala sam sa Anom Stevanović, koja je iskusni vozač, putnica i saputnica sa kojom nikad ne može biti dosadno.

Oplenac je bio naš izbor za vikend van Beograda jer smo htele da kombinujemo odmor i posetu istorijskim znamenitostima, i da ne putujemo daleko!

Zadužbinski kompleks dinastije Karađorđević

Hajde da priču o Oplencu počnem od porekla reči! Oplen je vrsta hrasta koji je rastao na ovom brdu. Račvastog je oblika i meštani su ga koristili za drvene delove na seljačkim kolima. Za Topolu je jasno kako je dobila ime, kao i za Šumadiju.

Možda vam je Oplenac poznat po crkvi koja je posvećena svetom Đorđu, ali tu je čitav zadužbinski kompleks dinastije Karađorđević koji čini nekoliko građevina, veliki parkovski prostor i vinogradi. Pored crkve-mauzoleja, kompleksu pripadaju Kuća kralja Petra, vila kralja Aleksandra, vila kraljice Marije, Vinogradareva kuća i vinarija.

Oplenac sam poslednji put posetila pre više od petnaest godina! Išli smo na porodični izlet sa kumovima. Tada sam prvi put uživo videla mozaik i crkva mi je delovala bajkovito! Ovoga puta više sam pod utiskom ne tako daleke istorije ovog mesta.

Izgradnju crkve započeo je kralj Petar I Karađorđević, a dovršio njegov naslednik na prestolu, Aleksandar I. Svečano je osvetio patrijarh Varnava 1930. godine. Crkva je građena u srpsko-vizantijskom stilu. Unutrašnost je ukrašena mozaikom u čak petnaest hiljada nijansi po uzoru na oko 60 srpskih srednjevekovnih crkava i manastira! Zeleni mermer dopremljen je sa Krita. Zamislite lađe koje sa grčkog ostrva dopremaju kamen da bi se u Srbiji pravio hram! Kakva je to priča!

U kripti su sahranjeni članovi dinastije Karađorđević, a dekoracija je toliko upečatljiva da mi se činilo da tamo nema grobova, samo uspomena.

Kuća Kralja Petra na Oplencu

Ovo je danas muzej u kome se nalaze eksponati iz vremena kralja Petra i vladavine njegovog naslednika, Aleksandra. U ovu kuću kralj Petar se uselio da bi nadgledao gradnju crkve na Oplencu. Tu je stanovao sve do 1915. godine, kada je sa srpskom vojskom krenuo preko albanskih gudura na Solunski front.

U muzeju ćete videti malobrojne eksponate i kraljevske portrete.

Meni su najupečatljiviji bili portreti kraljice Marije, supruge kralja Aleksandra. Za nju kažu da je prva žena vozač u Srbiji. Vozila je trke na Kalemegdanu i govorila četiri jezika. Volela je umetnost, slikala i vajala. Pored portreta, zapazila sam i dnevničke beleške kralja Petra koje je vodio baš u ovoj kući. Pisao je o gradnji crkve, svakodnevnom životu i svetu koji je tada dolazio u Topolu.

Zar i dnevnik nije zadužbina?

Hotel Oplenac i zaboravljena istorija

Mnogi bi rekli, “hotel k’o hotel”. Ko da je bitno? Samo da krevet bude udoban i da može poštenski da se odmori. Ali kada hotel ima istoriju, onda ima i priču.

Priča o Hotelu Oplenac povezana je sa izgradnjom crkve-mauzoleja na Oplencu. Kralj Petar I Karađorević je idejni tvorac čitavog kompleksa, a imao je i projekat hotela koji je mogao da primi 250 ljudi. Preminuo je 1921, crkva je završena 1930. i toliko je ljudi nagrnulo da vidi njegovu zadužbinu, da je hotel morao ubrzano da se izgradi.

Hotel je bez ceremonije i svečanosti otvorio kralj Aleksandar 23. maja, na Svete Trojice 1934. godine. Kaže se da je bio namenjen “gostima, delegacijama, domaćim i stranim turistima”. Smatra se da tadašnji kralj ipak nikad nije ovde prenoćio. Za vreme Drugog svetskog rata, hotel su zauzeli Nemci, a Tito je ovde spavao osam puta.

Hotel se vraća u istoriju 2014. godine, kada je privatni investitor uložio novac da se obnovi ono što se moglo obnoviti, ali i da se zadrži duh vremena iz koga potiče.

Danas se u hotelu nalaze portreti kraljeva, srpskih vojvoda iz Prvog svetskog rata, kopije fotografija najvećih istorisjkih događaja iz vremena kraljevine… Hotel ima spa centar, vinariju, terene za košarku, igrališta, parking, radnju sa suvenirim i vinom i istoriju koja je vredna prepričavanja. Nemojte propustiti obilazak hotelske vinarije jer ćete čuti mnogo istorijskih podataka i zanimljivosti.

Kraljevski odmor, eto to je ono što ćete doživeti u ovom hotelu. Miris lipe, svež vazduh i bele noći, jer je Oplenac zbog velike koncentracije kiseonika i povoljnog geografskog položaja vazdušna banja.
Ovde možete provesti spa vikend ili romantični vikend ili napraviti sebi program po izboru. Ono što sigurno neće izostati je uživanje u tišini!

Topolska vina i vinarije

Vina su još jedan razlog da posetite Oplenac! Znate li da predeo podno Oplenca nazivaju Srpskom Toskanom? Još u doba Rimljana bio je poznat po kvalitetnom vinu. U Topoli ima 4 vinarije, a u Šumadiji deset.

Karađorđevići su ovom kraju vratili kulturu uzgajanja vinove loze i ceo kompleks njihove zadužbine ima svoju vinariju, kao i Hotel Oplenac. Kralj Petar je dao da se iza crkve na Oplencu sagradi mali podrum gde se sve do početka Prvog svetskog rata prerađivalo grožđe. Godine 1931. kralj Aleksandar Karađorđević je započeo tradiciju vinogradarstva u Topoli podigavši za to vreme jedan od najsavremenijih podruma u Srbiji.

Vinarija hotela Oplenac uzgaja samo francuske sorte grožđa i proizvodi crveno, belo i roze vino, a na ulazu u hotel u prodavnici suvenira takođe možete kupiti vina.

Obavezno posetite i Kraljevu vinariju, koja je deo današnje zadužbine Karađorđevića. Ovoga puta nisam stigla da i tamo svratim, ali to ostaje za narednu posetu Oplencu!

Karađorđev grad – čas istorije koji ne smete propustiti

Za Karađorđev grad nismo znale ni ja ni moja sapunica, Ana Stevani, dok nam nisu rekli na recepciji hotela. Između ostataka zidina utvrđenja koje je podigao Karađorđe u ustaničkoj Srbiji, danas se nalazi crkva presvete Bogorodice i muzej.

Crkvu je Karađorđe podigao kao svoju zadužbinu i u njoj porodičnu grobnicu. U njoj je bio sahranjen, kao i njegova žena Jelena, dok im posmrtni ostaci nisu premešteni u crkvu na Oplencu.

U Karađorđevom konaku možete videti muzejsku postavku koja prikazuje ustaničku Srbiju. Tu se retki eksponati iz svakodnevnog života, primeri oružja, mape ustaničke Srbije iz tog vremena, prepiske i druge istorijske dragocenosti. Ja sam ipak bila oduševljena slikom Milića od Mačve “Karađorđe”, a ostavljam vam da i vi otkrijete nešto sasvim posebno iz ove postavke.

Ana i ja smo se vratile u Beograd sa osećajem da je za Oplenac potrebno bar četiri dana! Jer, kao uživati u spa centru, prošetati, obići sve znamenitosti u samo dva dana?

Sledeći odlazak u Topolu mora biti na jesen! “Oplenačka berba” i vašar i Sabor izvornog narodnog stvaralaštva održavaju se svake godine polovinom oktobra, tako da se nadam da ćemo Ana i ja ponovo raspakovati kofere u Hotelu Oplenac.

Više fotografija i priča sa ovog putovanja možete videti na mom instagram profilu.

Dodatne informacije:

Ulaznica za sve oplenačke znamenitosti je 400 dinara za odrasle posetioce. Za tu cenu možete obići pet objekata kompleksa Zadužbine kralja Petra I: mauzolej porodice Karađorđević, Karađorđev grad sa istorijskom postavkom, Galerija u Vinogradarevoj kući, Kuća kralja Petra I sa izložbom ličnih predmeta porodice i Kraljevska vinarija.

Pogledajte ovu kratku dokumentarnu emisiju o kraljici Nataliji. Meni je pomogla da razumem čitavu epohu naše zemlje.

2 Replies to “Oplenac – kraljevski odmor, istorija i vino”

  1. Prebogata istorija, ali nikako zaboravljena. Drago mi je da imamo pregrst destinacija koje cuvaju svoju tradiciju

    1. Mislim da ih nemamo toliko koliko bi trebalo. Tradicija se, kao i na celom svetu toliko komercijalizuje da se u nekim slučajevima udaljava od suštine. Ali to je vremee u kome živimo, a Oplenac lepo opstaje.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.